Kada faktoring prestaje biti odluka i postaje dio sustava
Zamislite ponedjeljak ujutro. Otvorite računovodstveni sustav i negdje u kutu stoji popis: sedam faktura koje su prošlog tjedna ušle u sustav kao eRačuni, sve s urednim podacima o kupcu, iznosu i datumu dospijeća. Uz svaku je naveden procijenjeni trošak ranijeg financiranja i rok do kojeg bi novac bio na računu. Vi odaberete dvije – one s najduljim rokom i kupcem kojeg dobro poznajete – i kliknete potvrdu. Posao je gotov.
To nije scena iz budućnosti. To je logičan ishod onoga o čemu smo govorili u prethodnom tekstu: kada su podaci uredni, procesi definirani i integracijski sloj postavljen, selektivno upravljanje likvidnošću prestaje biti projekt i postaje dio svakodnevnog rada.
Zašto selektivnost bez integracije ostaje nepotpuna
U prethodnom tekstu ove serije analizirali smo tri modela: direktni faktoring, obrnuti faktoring i ranije plaćanje uz popust. Svaki od njih ima svoju logiku i situaciju u kojoj ima najviše smisla. No postoji jedna pretpostavka koja se često podrazumijeva, a vrijedi je izgovoriti naglas: da biste selektivno odlučivali, morate imati pravovremene i točne podatke o tome što se trenutačno nalazi u vašim potraživanjima ili obvezama.
Kada te informacije morate ručno prikupljati iz nekoliko tablica, jednog telefona i e-maila faktoru, selektivnost postoji kao namjera, ali ju je teže dosljedno provoditi. Ne zato što je nemoguće, nego zato što svaki ručni korak zahtijeva vrijeme i pažnju, a upravo ih najčešće nema kada je pritisak na likvidnost najveći. eRačun tu mijenja jednu ključnu stvar: podaci o fakturi više ne trebaju biti prikupljani – oni su već tu, strukturirani, provjereni i strojno čitljivi. To je nužan, ali ne i dovoljan uvjet. Da bi se puna snaga selektivnog upravljanja likvidnošću doista osjetila, potreban je još jedan korak: da eRačun, vaš računovodstveni ili ERP sustav i faktor budu međusobno povezani. To je integracijski sloj.
Što integracijski sloj zapravo znači u svakodnevnoj praksi
Integracijski sloj zvuči kao tehnički pojam, ali u praksi se svodi na jednu jednostavnu promjenu: faktor više ne „sjedi vani“, kao netko koga trebate posebno kontaktirati za svaki zahtjev, nego je „unutra“ – u sustavu koji već koristite.
U konkretnim terminima to može izgledati ovako:
- vaš računovodstveni softver automatski „vidi“ koje ste eRačune izdali, tko su kupci i koji su rokovi dospijeća
- faktor, putem API veze ili platforme, može automatski procijeniti koji od tih računa ispunjava uvjete za financiranje i po kojim uvjetima
- vi dobivate prikaz u svom sučelju, a ne u nekom vanjskom portalu, i možete odlučiti što ćete učiniti s kojim računom
Nema novog obrasca, nema ponovnog unosa podataka koji su već u sustavu, nema čekanja da netko s druge strane prepisuje informacije koje vi već imate. Odluka o financiranju postaje operativna radnja, a ne zaseban projekt.
Ovo ima i svoje ime: embedded finance
Ono što smo upravo opisali, financijska usluga ugrađena direktno u poslovni softver koji koristite, bez preusmjeravanja na vanjsku aplikaciju i bez odvojenog procesa prijave, jest ono što se u financijskoj industriji naziva embedded finance, ili ugrađene financije.
Pojam je relativno nov i dolazi iz fintech ekosustava, pa lako ostavlja dojam da se radi o nečem egzotičnom ili rezerviranom za tehnološke tvrtke. U praksi, logika je stara kao i faktoring: financiranje potraživanja ima smisla tek kada podaci o tim potraživanjima postoje i kada su dostupni financijeru. Embedded finance samo znači da je taj tok podataka sada automatiziran i ugrađen u svakodnevne alate.
Gdje je Hrvatska danas u tom okviru?
Za MSP u Hrvatskoj koji od 2026. koristi eRačun, ovo nije apstraktna perspektiva. To je prirodni sljedeći korak: od “imam eRačun i imam faktoring” do “moj eRačun i moj faktoring razgovaraju jedni s drugima”.
Infrastrukturni temelji su postavljeni: eRačun je od 2026. u sustavu za PDV obveznike, FINA-ina Peppol pristupna točka omogućuje standardiziranu razmjenu, a Hrvatska je u SEPA zoni, što znači da platni tokovi idu po jednakim pravilima kao i u ostatku eurozone.
Integracijski sloj između eRačuna i faktoring platformi još nije široko dostupan na tržištu kao gotov, standardiziran proizvod za sve veličine poduzeća – ali smjer je jasan, i dio tržišnih aktera već razvija ili testira takva rješenja. To znači da je za dio poduzeća ovo godina u kojoj vrijedi pitati: je li moj računovodstveni softver spreman za takvu integraciju? Nudi li moj faktor ili banka API vezu prema eRačun sustavu? Koji je sljedeći korak da selektivno upravljanje likvidnošću postane rutina, a ne iznimka?
O tome, konkretno, po razinama zrelosti, govorimo u nekoj od narednih objava.
Niste sigurni gdje se vaše poduzeće nalazi danas?
Javite nam se za besplatnu analizu – zajedno ćemo procijeniti gdje ste sada i koji bi korak imao najviše smisla za vaš novčani tok.
Saznajte više na stranici o faktoring uslugma koje omogućavamo i javite nam se kako bismo zajedno pronašli rješenje za vaše izazove s likvidnošću.
