Vodič za eRačun: što hrvatske poduzetnike čeka 2026.
Zašto se oko eRačuna osjeća panika, i zašto je to nepotrebno? Kad se kraj godine približi, a uz redovne obaveze dođe i nova regulativa, poduzetnički refleks je isti, svi žele “riješiti to odmah”, ali nitko ne želi biti prvi koji će nešto krivo postaviti. Upravo zato se eRačun često doživljava kao još jedna administrativna prepreka.
U razgovorima o eRačunu se često miješaju tri različite stvari: zakon, tehnologija, i interna rutina. Zakon postavlja rokove i obveze, tehnologija definira kako se dokument razmjenjuje, a rutina određuje hoće li sve završiti u automatizaciji ili će se samo preseliti ručni posao u novi format. Dobra vijest je da se vremenski okvir može posložiti vrlo jednostavno, i da trenutno, sredinom prosinca 2025. još uvijek imate dovoljno vremena da pripremu odradite bez improvizacije.
Vremenski okvir: što vrijedi danas, što vrijedi od 2026., i što dolazi 2027.
Zakon o fiskalizaciji eRačuna stupio je na snagu 1. rujna 2025., a primjena počinje 1. siječnja 2026. Mogućnost testiranja sustava dostupna je od kraja listopada, dok se obveza primjene veže uz 1. siječnja 2026., kada će svi porezni obveznici upisani u registar obveznika PDV a u Hrvatskoj bit će dužni slati i zaprimati eRačune za tuzemne transakcije. Budući da se eRačun odnosi samo na tuzemne transakcije, ne primjenjuje se na stjecanje i isporuku u drugu državu članicu, uvoz i izvoz.
Ako porezni obveznik nije u sustavu PDV a, tijekom 2026. može koristiti aplikaciju MikroeRačun kako bi primao eRačune od obveznika PDV. Od 1. siječnja 2027. kroz MikroeRačun se omogućava i izdavanje eRačuna, uz fiskalizaciju izdavanja.
Ako iz ovog izvučete samo jednu rečenicu, neka bude ova: danas ste u fazi pripreme, od 1. siječnja 2026. obveza je stvarna za PDV obveznike, a 2027. zatvara krug i za one izvan PDV sustava.
Što je eRačun, i zašto PDF više nije “digitalno”?
eRačun nije PDF poslan emailom. Porezna uprava eRačun definira kao račun izdan, poslan i zaprimljen u strukturiranom elektroničkom obliku koji omogućuje automatsku obradu i to je suština. PDF može biti lijep i uredan, ali je i dalje dokument koji netko mora “čitati” očima ili ručno prepisivati u sustav, a eRačun je podatak koji sustav može pročitati sam. U praksi, razlika se vidi tek kad broj računa poraste, kad imate više dobavljača, više odobravanja, više stavki, i kad svaka ručna intervencija postane usko grlo.
Fiskalizacija 2.0 - što zapravo znači taj naziv
Fiskalizacija 2.0 je projekt čiji je smisao širi od samog slanja eRačuna, cilj je modernizacija i digitalizacija procesa, uz administrativno rasterećenje poduzetnika. U tom okviru eRačun prestaje biti “još jedan format”, i postaje standardizirani tok podataka između izdavatelja, primatelja, posrednika i poreznog sustava.
Kako izgleda model razmjene, i gdje se najčešće dogode zastoji
Što su decentralizirani pristup, posrednici, i interoperabilnost? U hrvatskom modelu važnu ulogu imaju informacijski posrednici, uz tehničku dokumentaciju i pravila razmjene koje objavljuje Porezna uprava. Za većinu tvrtki to znači da neće “graditi” vlastiti sustav od nule, nego će se osloniti na postojeći poslovni softver, ili na posrednika koji je već usklađen s pravilima. Tu je i Peppol kao infrastrukturni sloj za interoperabilnu razmjenu, primjerice FINA navodi da je njezina pristupna točka certificirana Peppol pristupna točka koja omogućuje prekograničnu razmjenu računa sukladno EU normi za eRačun EN 16931. Za poduzetnika je važno razumjeti jednu praktičnu posljedicu: što je razmjena standardiziranija, to je lakše raditi i s domaćim i s međunarodnim partnerima, bez posebnih “ručnih prilagodbi” po kupcu. U stvarnom životu problemi najčešće nastanu na strani zaprimanja. Račun dođe, ali ga sustav ne povuče automatski, ili ga povuče, ali ga netko mora ručno povezati s narudžbom, otpremnicom ili odobrenjem. Zato priprema nije samo “možemo li poslati”, nego “možemo li proći cijeli krug, od računa do knjiženja, bez dodatnih koraka”.
Zašto ovo nije samo namet i gdje su koristi
Uštede po računu su male, uštede po godini nisu. Europska komisija u izvješću o učincima Direktive o eRačunu navodi procjene koristi automatizacije procesa, oko 5,28 eura po izdanom eRačunu i oko 8,4 eura po zaprimljenom eRačunu. Te brojke nisu čarolija, one su posljedica manje ručnog rada, manje administracije, manje arhiviranja na papiru, i manje korekcija pogrešaka. Naravno, realni rezultat ovisi o tome jeste li automatizirali samo račun, ili ste uredili cijeli tok, od narudžbe do plaćanja. Ali čak i djelomična automatizacija, u firmama s velikim brojem računa, brzo se pretvori u mjerljivu uštedu.
Zašto je državi stalo do toga, i zašto je to bitno za vas
Europska komisija procjenjuje da je u 2023. u Hrvatskoj PDV jaz iznosio 875 milijuna eura, odnosno 7,7% ukupne potencijalne obveze. Digitalna razmjena podataka, uz standardizaciju, logično je sredstvo za smanjenje takvih gubitaka.
Za poduzetnike je to važno iz drugog razloga: kad sustav postane uredniji, smanjuje se broj situacija u kojima je račun “sporan” samo zato što je nečitko poslan, krivo prepisan, ili je izgubljen u emailu. To je ona tiha dobit koja se ne vidi u prvoj rečenici, ali se vidi u svakom kvartalu.
Što napraviti do kraja 2025., praktično i bez dramatičnih zahvata
Provjerite tri stvari: softver, kanal, rutina. Prvo, provjerite podržava li vaš računovodstveni ili ERP sustav slanje i zaprimanje strukturiranih eRačuna, i što to znači u vašem konkretnom procesu odobravanja i knjiženja .
Drugo, odlučite kojim putem ćete razmjenjivati eRačun, kroz posrednika, kroz postojeći software modul, ili kroz rješenje koje vam nude partneri. Bitno je da imate jasno postavljen kanal prije nego što se intenzitet razmjene poveća.
Treće, sjednite s knjigovodstvom, internim računovodstvom, ili vanjskim servisom, i uskladite tko je zadužen za što, tko prati zaprimljene račune, tko rješava odbijanja i korekcije, i kako se dokument arhivira. Porezna uprava uz MikroeRačun spominje i mogućnost čuvanja eRačuna u rokovima čuvanja, što je korisno za one koji nemaju vlastitu arhivu.
Ako niste u sustavu PDV a, najveća greška je pretpostaviti da vas 2026. ne dodiruje. Porezna uprava jasno navodi da se tijekom 2026. MikroeRačun koristi za zaprimanje eRačuna, a od 1. siječnja 2027. i za izdavanje. Drugim riječima, 2026. je godina u kojoj barem morate biti sposobni uredno primati eRačun. Zato, eRačun 2026. nije priča o tome hoćete li “imati PDF”, nego o tome hoćete li imati proces koji teče bez ručnih koraka. Rokovi su jasni, testiranje je već dostupno, obveza za PDV obveznike kreće 1. siječnja 2026., a MikroeRačun zatvara krug do 1. siječnja 2027.
Ako se pripremite do kraja 2025., u 2026. ulazite s manje gužve, manje ručnog rada, i s puno manje rizika da vam administracija pojede fokus u trenutku kad ga želite držati na prodaji, isporuci, i naplati.
